2024.02.1.2 Utvrđivanje dosjelosti u pojedinačnom ispravnom postupku
Filip Galić, dipl. iur.
Pojedinačni ispravni postupak postoji otkako postoji i Zakon o zemljišnim knjigama u hrvatskom pravnom sustavu. Kada postoji nepravilan upis, a kroz redoviti zemljišnoknjižni postupak nije moguće ishoditi upis u zemljišne knjige, tada se pojedinačni ispravni postupak nameće kao nužno procesno sredstvo. Što zbog stanja zemljišnih knjiga, što zbog brojnosti životnih situacija u kojima stranke nisu adekvatno uredile svoje odnose, pojedinačni ispravni postupak je u praksi veoma čest. Samim time, izrodila se i brojna sudska praksa o toj problematici.
Pojedinačni ispravni postupak je definiran u Zakonu kao poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Sam termin "poseban" ga odvaja od redovitih postupaka u kojima se traži upis, uknjižba, zabilježba, upis brisanja, predbilježba ili nešto drugo. I dok redoviti postupak ima svoja pravila i načela od kojih je svakako najznačajniji onaj strogog formalizma, pojedinačni ispravni postupak se provodi kada za to postoji opravdani razlog.
Opravdani razlog je pak definiran kao onaj razlog koji postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Dakle, pravilo je, ako postoji opravdani razlog, postoji i pravni interes. Opravdani razlog, odnosno pravni interes se dokazuje ispravom. Dikcija samog zakonskog članka sugerira da predlagatelj mora imati ispravu koja mu daje određeno zemljišnoknjižno pravo, a koje preko te isprave ne može knjižiti u zemljišnim knjigama.
Kakve će to biti isprave valja procjenjivati od slučaja do slučaja. Tako Županijski sud u Velikoj Gorici, posl.br. Gž…