2024.02.1.3 Uređenje međe
Filip Galić, dipl. iur.
Kada gledamo vlasnikova prava utvrđena na nekretninama, one su prostorno određena i ograničena granicama zemljišta kojeg na kojem on može vršiti vlasnička prava. Zajedno sa samim tlom, ono uz njegove granice tvori zemljišnoknjižnu česticu, odnosno predmet koji može biti objektom vlasničkih prava. U ovom članku ćemo se pozabaviti materijom uređenja međe kao posebnim izvanparničnim postupkom.
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje u glavi V. tzv. susjedska prava, odnosno prava između vlasnika dvaju ili više čestica koje međusobno graniče, a koja vlasniku jedne čestice omogućuje da od drugog zahtjeva neko činjenje, trpljenje ili propuštanje. U praksi se, pogotovo u ruralnim dijelovima, može dogoditi da, uslijed proteka vremena, zapuštenosti, vremenskih (ne)prilika, međašni znakovi postanu oštećeni do mjere neprepoznatljivosti.
Ovu situaciju je prepoznao sam Zakon o čl.103. koji propisuje postupak uređenja međa. Da bi se pokrenuo postupak uređenja međa, međe, odnosno međašni znakovi (bilo što – od dijela nekretnine kao što su zidovi, kamenje, žbunje do međašnih kolaca) moraju biti oštećeni da se ne mogu raspoznati ili su sporne. Svaki susjed u tom slučaju ima pravo u tom slučaju pokrenuti izvanparnični…
