danas je 30.4.2024

Input:

2024.01.1.2 Upisi u zemljišne knjige

29.3.2024, , Izvor: Verlag Dashöfer

2024.01.1.2 Upisi u zemljišne knjige

Zrinka Prlić, dipl. iur.

Uknjižba, predbilježba i zabilježba

Zakonom o zemljišnim knjigama su definirani knjižni upisi te tako razlikujemo uknjižbu, predbilježbu i zabilježbu.

Uknjižba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničuju ili prestaju bez posebnog naknadnog opravdanja.

Predbilježba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničuju ili prestaju samo pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojemu naknadno budu opravdana.

Zabilježba je upis kojim se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama.

Predmet uknjižbe i predbilježbe

U zemljišnu knjigu upisuju se samo pravo vlasništva i ostala stvarna prava na zemljištima, zatim pravo nazadkupa, prvokupa, najma, zakupa, kao i koncesije te ostala prava na zemljištima za koja je to posebnim zakonom dopušteno.

Ograničenja, oročenja i uvjetovanja prava upisat će se u zemljišnoj knjizi zabilježbom ograničenja, roka ili uvjeta kojem je pravo podvrgnuto.

Predmet zabilježbe

Zemljišnoknjižne zabilježbe upisuju se:

- kako bi učinile vidljivim osobne odnose, osobito ograničenja glede upravljanja imovinom (npr. maloljetnost, skrbništvo, produženje roditeljskoga prava, otvaranje stečaja i dr.), kao i druge odnose i činjenice određene zakonom, s učinkom da se nitko ne može pozivati na to da za njih nije znao niti morao znati

- kako bi se ostvarili pravni učinci koje zabilježba proizvodi prema odredbama ovoga ili drugih zakona (zabilježba prvenstvenoga reda, otpisa zemljišta, zajedničke hipoteke, otkaza hipotekarnih tražbina, spora, prisilne dražbe, zabrane otuđenja ili opterećenja, obveze zahtijevanja brisanja hipoteke, pridržaja prvenstvenoga reda, zabilježbe određene prema pravilima o ovrsi i osiguranju i dr.).

Knjižni prednik

Bitno je istaknuti kako je zemljišnoknjižni postupak formalni postupak te su upisi u zemljišnu knjigu dopušteni su samo protiv osobe koja je u trenutku podnošenja prijedloga za upis u toj zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik zemljišta ili nositelj prava, glede kojega se upis zahtijeva, ili koja bar istodobno bude kao takva uknjižena ili predbilježena odnosno protiv knjižnog prednika.

Isprave

Upravo iz razloga što je zemljišnoknjižni postupak formalan postupak i upisi u zemljišnu knjigu dopustit će se samo na temelju isprava sastavljenih u obliku propisanom za njihovu valjanost i iz kojih mora biti vidljiv pravni temelj.

Uz to, bitno je istaknuti kako se uz valjanost isprava, zahtijeva i da u istima bude navedeno mjesto i vrijeme sastavljanja isprave kao i osobni identifikacijski brojevi osoba protiv i u čiju korist se upis zahtijeva.

Velika promjena uvedena Novelom Zakona o zemljišnim knjigama se odnosi na to da zemljišnoknjižni odjeli bilo kakve podneske zaprimaju samo i isključivo elektronički putem ZIS-a, a podnesci koji nisu poslani upravo na takav način, nebitno bio to prijedlog, prigovor, žalba i slično će se odbaciti. Do sad su se podnesci mogli urudžbirati direktno kod suda, no sada je podnošenje ograničeno isključivo na javne bilježnika i odvjetnike kao korisnike sustava e-komunikacije, čime je krug osoba koji je ovlašten podnijeti podnesak u zemljišne knjige bitno ograničen.

O uknjižbi

Uknjižba će se dopustiti samo na temelju javnih isprava ili privatnih isprava ispisanih mehaničkim sredstvom pisanja na kojima je istinitost potpisa ovjerovljena na način propisan posebnim zakonom, a kako to propisuje Zakon o zemljišnim knjigama.

Privatne isprave na temelju kojih se dopušta uknjižba trebaju, sadržavati i:

a) točnu oznaku zemljišta ili prava glede kojega se uknjižba zahtijeva

b) izričitu