2023.04.1.4 Susjedska prava
Igor Radelić, dipl. iur.
Susjedska su prava ovlasti koje radi uzajamno obzirnoga izvršavanja prava vlasništva daju vlasniku nekretnine, ovlašćujući ga da u svezi s izvršavanjem svojega prava vlasništva zahtijeva od osobe koja je vlasnik druge nekretnine da ona u njegovu interesu trpi, propušta ili čini glede svoje nekretnine ono što je određeno Zakonom (Članak 100. Zakona o vlasništvu).
Susjedska prava koja su regulirana Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima su: Zajednička ograda, ograđivanje, međa, stablo na međi, granje i korijenje, pristup na tuđe, uporaba nekretnine radi izvođenja radova, postavljanje vodova i uređaja, potkopavanje tuđe nekretnine, imisije, opasnost od rušenja zgrade, zabrana mijenjanja naravnog toka vode, odvođenje kišnice sa krova.
Zajednička ograda (Članak 101. Zakona o vlasništvu)
Ograde između susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde, živice i druge prepreke) kao i stvari koje služe kao međni znakovi, zajedničke su ograde i u suvlasništvu su susjeda s obje strane međe, osim ako se dokaže (naročito znacima, natpisima, grbovima ili drugim dokazima) da su vlasništvo jednoga susjeda. Dakle, radi se o presumpciji te ako jedan od susjeda dokaže da je ograda u njegovom vlasništvu, neće se primjenjivati pravila za zajedničku ogradu već pravila za vlastitu ogradu.
Svaki je suvlasnik ovlašten služiti se zajedničkom ogradom do polovice ukupne debljine ali na način da ne dovodi ogradu u opasnost ili stanje koje bi moglo prouzročiti njezino rušenje.
Troškove održavanja zajedničke ograde snose njezini suvlasnici na jednake dijelove i solidarno odgovaraju za štetu koja bi trećima nastala zbog toga što ograda nije održavana u stanju kakvo je uobičajeno s obzirom na namjenu ograde i ograđene nekretnine te na mjesne prilike.
Vlastita ograda (Članak. 102. Zakona o vlasništvu)
Svaki je vlasnik dužan s desne strane svojega glavnoga ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor i razdvojiti ga od susjedova prostora, ako nije drukčije propisano niti je drugi mjesni običaj.
Ograda koja se nalazi isključivo na nekretnini jednoga vlasnika, nije u suvlasništvu susjeda, nego u vlasništvu onoga čije je zemljište.
Vlasnik ograde je dužan održavati u dobrom stanju svoju ogradu ako postoji opasnost da bi nanijela štetu susjedu, no u pravilu nije dužan ponovo graditi svoj srušeni zid.
Međa (Članak 103. Zakona o vlasništvu)
Međom se označava do kuda u prostoru doseže vlasnikova pravna vlast na nekretnini te je stoga od izrazitog značaja za vlasničke odnose.
Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.
Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.
Ako…
