2023.03.1.4 Stjecanje prava vlasništva na nekretninama temeljem zakona i temeljem pravnog posla – pregled sudske prakse
Filip Galić, dipl. iur.
Općepoznata je činjenica da se pravo vlasništva može steći na nekoliko načina: na temelju pravnog posla, na temelju zakona, na temelju nasljeđivanja, odnosno, na temelju odluke suda ili druge nadležne javne vlasti. U ovome članku ćemo se pozabaviti prikazom recentnije sudske prakse u predmetima stjecanja prava vlasništva na temelju zakona i temeljem pravnog posla.
Stjecanje vlasništva temeljem zakona
Kad je zakon odredio da će se vlasništvo steći ispunjenjem određenih pretpostavaka koje nisu pravni posao, ni odluka suda ili drugoga tijela na temelju kojega se stječe vlasništvo, niti su nasljeđivanje, onaj kome se glede neke stvari ispune te pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na njoj u trenutku ispunjenja tih pretpostavaka.
Tako imamo priraštaj i najčešći primjer stjecanja na temelju zakona, dosjelošću. Neki drugi zakoni, poput Obiteljskog zakona, Zakona o vodama, Zakona o cestama, Zakona o pomorskom dobru, Zakona o poljoprivrednom zemljištu, itd., također propisuju mogućnost stjecanja prava vlasništva temeljem zakona.
Stjecanjem vlasništva na temelju zakona prestaju sva stvarna prava koja su do tada postojala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je stjecatelj znao da postoje ili je to morao znati. Tko stekne pravo vlasništva ispunjenjem zakonskih pretpostavki je ovlašten ishoditi upis svojeg prava u zemljišne knjige.
U praksi je najčešća situacija kolizije dvaju interesa i to u situaciji kada netko ishodi upis u zemljišne knjige postupajući u dobroj vjeri i vodeći se načelom povjerenja u zemljišne knjige, prije no što je onaj koji je stekao pravo vlasništva temeljem zakona ishodio svoj upis u zemljišne knjige. Načelo povjerenja u zemljišne knjige bi trebalo pretpostaviti pravu vlasništva na temelju zakona. Dobra vjera stjecanja temeljem povjerenja za zemljišne knjige se tada postavlja kao odlučna činjenica u takvim slučajevima i ukoliko se uspješno dokaže, tada takvo postupanje ima prednost pred stjecanjem temeljem zakona.
Takav stav slijedi, primjerice, sudska praksa Županijskog suda u Varaždinu, izražena u presudi Gž-668/2022 od 13. srpnja 2022., koji je zauzeo stav da se ne može uspješno suprotstaviti učincima instituta zaštite povjerenja u zemljišne knjige tužitelj, koji svoje pravo suvlasništva, koje je ranije stekao na temelju zakona na određenim nekretninama, upiše tek nakon što je rješenjem o ovrsi određena ovrha na tim nekretninama.
Činjenično suprotno stanje je utvrđeno u presudi Vrhovnog suda RH, posl.br. Rev-931/2021 od 16. studenog 2022. godine gdje rezonira da tuženik ne uživa…
