2024.02.1.8 Pravni položaj nasljednika
Zrinka Prlić, mag. iur.
U Republici Hrvatskoj je pravni položaj nasljednika uređen Zakonom o nasljeđivanju. Ovaj zakon propisuje pravila o nasljednom pravu, uključujući tko može biti nasljednik, kako se nasljeđuje te koja su prava i obveze nasljednika. Pravni položaj nasljednika u kontekstu nasljednog prava obuhvaća prava i obaveze koje nasljednik stječe nakon smrti ostavitelja.
Nasljednik stječe imovinu, prava i obveze ostavitelja u trenutku njegove smrti. Nasljedstvo se može sastojati od nekretnina, pokretnina, novčanih sredstava, vrijednosnih papira i drugih imovinskih prava.
Nasljeđivanje na temelju zakona
Zakon o nasljeđivanju propisuje tko se smatra zakonskim nasljednikom pa je tako navedeno kako ostavitelja na temelju zakona nasljeđuju svi njegovi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci, njegov bračni drug, njegovi roditelji, njegovi posvojitelji, njegova braća i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i bake i njihovi potomci, i njegovi ostali predci.
S obzirom na činjenicu da je u Republici Hrvatskoj izvanbračna zajednica, ukoliko su ispunjeni uvjeti za njezino postojanje propisani Obiteljskim zakonom, izjednačena s bračnom zajednicom, zakonskim nasljednikom se smatra i izvanbračni drug ostavitelja.
Iako je Zakonom o nasljeđivanju propisano tko se sve smatra zakonskim nasljednikom, potrebno je ukazati da te osobe nasljeđuju po nasljednim redovima, i to na način da nasljednici bližega nasljednog reda isključuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda.
Ovdje je potrebno ukazati i na poseban pravni položaj nekih nasljednika:
- djeca rođena izvan braka i njihovi potomci imaju ista nasljedna prava kao i bračna djeca i njihovi potomci.
- srodničkim posvojenjem međusobno stječu posvojitelj i njegovi srodnici s jedne strane te posvojče i njegovi potomci s druge strane, pravo zakonskog nasljeđivanja.
- Roditeljskim posvojenjem stječu međusobno posvojitelj i posvojče pravo zakonskog nasljeđivanja krvnih srodnika u ravnoj lozi, tako da posvojče i posvojčetovi potomci imaju prema posvojitelju nasljedna prava kao da su posvojiteljeva djeca, odnosno daljnji posvojiteljevi potomci, a posvojitelj i njegovi predci imaju prema posvojčetu i njegovim potomcima jednaka nasljedna prava kao da je posvojitelj posvojčetu roditelj, a posvojiteljevi predci da su posvojčetovi predci.
Nasljedni redovi
Prvi nasljedni red čine ostaviteljeva djeca i njegov bračni drug koji nasljeđuju na jednake dijelove (primjer: ostavitelj je imao bračnog druga i dvoje djece pa će u tom slučaju svatko od njih naslijediti 1/3 dijela ostavinske imovine).
U situaciji kada je potomak ostavitelja umro prije ostavitelja, dio ostavine, koji bi pripao tom umrlom potomku, naslijediti će njegova djeca, unuci ostavitelja na jednake dijelove, a ako je neki od unuka umro prije ostavitelja, onda dio koji bi njemu pripao da je bio živ u času ostaviteljeve smrti nasljeđuju njegova djeca, praunuci ostaviteljevi, na jednake dijelove, i tako redom sve dokle ima ostaviteljevih potomaka.
Drugi nasljedni red čine roditelji…
