2022.01.1.4 Pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak
Igor Radelić, dipl.iur.
Pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak je institut koji je uveden kako bi se ispravile nepravilnosti koje postoje u zemljišnim knjigama, a koje su nastale kao posljedica dugogodišnjih neprovođenja upisa u zemljišne knjige.
Evidencija nekretnina u Republici Hrvatskoj vodi se u dva sustava: Katastru i Zemljišnim knjigama. Za evidentiranje u katastru je mjerodavna Državna geodetska uprava, a za evidentiranje u zemljišnim knjigama su mjerodavni Općinski sudovi. Članak 120. Zakona o vlasništvu propisuje "Vlasništvo na nekretninama stječe se uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu.". Dakle, vlasništvo se stječe tek upisom u zemljišnu knjigu, a sami upis u katastar nije dokaz vlasništva.
U praksi osobe koje su upisane kao vlasnici u katastru smatraju da su vlasnici nekretnine te je u nekim slučajevima stanje u katastru drugačije od onoga upisanog u Zemljišnim knjigama. U praksi se je pokazalo da je stanje u katastru ono koje realnije ocrtava stvarno stanje stvari.
U nekim slučajevima nije moguće provesti redovni postupak upisa i to iz razloga što ili isprave kojima podnositelj raspolaže nisu dostatne za upis u redovnom zemljišnoknjižnom postupku (npr. nedostaje tabularna isprava, potpisi nisu ovjereni, pogrešno je označena nekretnina i slično) ili nekad ugovor ne postoji. Upravo zbog navedenog je uveden institut pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka koji je predmet ovog članka.
Pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak
Pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak je reguliran odredbama 208. do 217. Zakona o zemljišnim knjigama. Pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak se provodi kada za to postoji opravdani razlog.
Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. (Članak 208. Stavak 3. Zakona o zemljišnim knjigama).
Primjer navedene odredbe bi bio slijedeći: Stranka u postupku je upisana kao posjednik nekretnine u katastru te posjeduje nekretninu dugi niz godina ili stranka u postupku ima npr. ugovor o kupoprodaji koji nije ovjeren od strane javnog bilježnika i slično. U svim navedenim primjerima se može smatrati da stranka u postupku ima opravdani razlog za pokretanje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka.
U slučaju ako stranka u postupku nema ispravu kojom bi dokazala da joj pripada…
