2023.03.1.5 Pojedinačni ispravni postupak – zakonodavstvo i sudska praksa
Filip Galić, dipl. iur.
Sa izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama (dalje: Zakon), institut pojedinačnog ispravnog postupka je doživio brojne izmjene. Institut pojedinačnog ispravnog postupka postoji u Zakonu kao pravno sredstvo kojim se pokušavaju ispraviti nepravilnosti u upisima. Takve nepravilnosti su produkt godinama neuređivanih i zapuštenih zemljišnih knjiga. Naime, dogodi se da preko redovitog postupka nije moguće ishoditi zemljišno knjižni upis jer iz raznih razloga, nije moguće ishoditi tabularnu izjavu, bilo od knjižnog vlasnika, bilo od njegovih pravnih slijednika (ovo kao najčešći primjer).
Kako bi se omogućilo da se usprkos takvim nedostacima (npr. stvarnom nositelju knjižnog prava bi nerijetko bilo nemoguće identificirati nasljednike osobe koja je knjižena pred više desetljeća) izvrši knjiženje bez potrebe da se podižu tzv. formalne tužbe za utvrđenjem prava vlasništva, postojala je potreba propisivanja takvog instituta.
Pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka. Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Osoba koja ima pravni interes pokreće predmetni postupak.
U prijedlogu mora biti jasno naznačeno na koji način se zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se upisi u tom ulošku, kako i u čiju korist trebali ispraviti, te činjenice na kojima se taj prijedlog temelji. Ne moraju se navesti osobe protiv kojih se traži ispravak.
Prijedlogu se moraju priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga. Prema praksi zauzetoj u odluci Gž Zk-338/2021 od 12. srpnja 2021., to može biti i samo posjedovni list iz nadležnog katastra.
Kada se prijedlogom traži upisati pravo vlasništva, prijedlogu treba priložiti i podatak o povijesti promjena u katastarskom operatu koji je u službenoj upotrebi za katastarsku česticu na kojoj se predlaže upis, osim kada je predmet postupka pravo vlasništva na posebnom dijelu nekretnine (etažno vlasništvo), a ako bi se tražila i promjena oblika, odnosno površine čestice, uz prijedlog se mora podnijeti i prijavni list koji je potvrđen od strane nadležnog tijela za katastar.
Prema stavu Županijskog suda u Varaždinu, posl.br. Gž Zk-754/2021 od 15.09.2021., osoba koja ima pravni interes mora dokazati da ima opravdani…
