danas je 27.4.2024

Input:

2022.01.1 Članak

14.9.2022, , Izvor: Verlag Dashöfer

2022.01.1 Članak

Andrea Skorin

2022.01.1.1 Razvrgnuće suvlasništva u sudskoj praksi

Zrinka Prlić, mag.iur.

Primjena prava i pokretanje sudskog postupka

Sudski postupak razvrgnuća suvlasništva provodi se u izvanparničnom postupku, osim ako zakon ne određuje drugačije te se primjenjuje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14), a supsidijarno Zakon o izvanparničnom postupku na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6.travnja 1941.g. ( NN- 73/91).

Čl. 50 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određuje da je sud vezan strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća ukoliko postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona.

Paragrafom 267. stavak 2. Zakona o izvanparničnom postupku propisano je da se dioba suvlasništva provodi u izvanparničnom postupku u slučaju ako među strankama nema spora o predmetu diobe ili opsegu zajedničke stvari ili imovine i o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih suvlasničkih dijelova, a odredbom paragrafa 268. istog Zakona određeno je da kada među strankama postoji spor o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari, prvostupanjski sud je dužan obustaviti postupak i predlagatelja sa svojim zahtjevom za razvrgnuće uputiti u parnicu.

Ukoliko među suvlasnicima nema potpune suglasnosti o svemu o čemu bi suglasnost trebala postojati da bi se suvlasnička zajednica razvrgla dobrovoljno svaki suvlasnik je ovlašten tražiti razvrgnuće putem suda, a u postupku treba dokazati postojanje aktivne legitimacije tj. osnove za pokretanje predmetnog sudskog postupka i pasivne legitimacije o kojoj je prvostupanjski sud ne samo ovlašten, već i dužan odlučivati i bez prigovora stranaka.

Na onome tko traži razvrgnuće suvlasništva je teret da dokaže da je suvlasnik i da dokaže veličinu svojeg suvlasničkog djela pa se smatra da je osnova za pokretanje sudskog postupka utvrđena ukoliko predlagatelj može dokazati navedeno.

U sudskom prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice obavezno trebaju biti kao stranke u postupku obuhvaćeni svi suvlasnici, a iz razloga jer su suvlasnici jedinstveni i nužni suparničari. Ukoliko predlagatelj prijedlogom ne obuhvati sve suvlasnike tada nije pravilno zasnovana pasivna legitimacija, stoga će se pokrenuti sudski postupak u kojem nisu navedeni svi suvlasnici sud rješenjem odbaciti (Gz-1282/2019 Županijski sud u Varaždinu).

Pravo na razvrgnuće ne zastarijeva, a potrebno je