2024.01.1.4 Brisovna tužba – Zakonodavno uređenje i sudska praksa
Filip Galić, dipl. iur.
Iako se vlasništvo u najvećoj mjeri štiti odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV), ono se posrednim putem štiti i odredbama Zakona o zemljišnim knjigama (dalje: ZZK). Kada kažemo posredno, mislimo na zaštitu samih zemljišnoknjižnih upisa, a odredbe ZV-a propisuju kako se vlasništvo nad nekretninama stječe ne samo na načine propisane istim, već je potrebno izvršiti i uknjižbu prava vlasništva u nadležnim zemljišnim knjigama. Jedna od njih, kako ćemo vidjeti u članku, je i brisovna tužba.
Zaštita knjižnih prava po ZZK
Zaštita knjižnih prava prema ZZK je osigurana institutima prigovora protiv rješenja, žalbe protiv rješenja kojim je odlučeno po prigovoru, brisovnom tužbom te tužbom za ispravak.
Prigovor i žalba pravni su lijekovi koji se koriste unutar samog zemljišnoknjižnog postupka i u pravilu se odnose na procesnopravne i materijalnopravne pogreške unutar samog postupka. Oni neće ulaziti u sam sadržaj isprava koji se ne odnosi na knjižna prava koja se osnivaju, prenose, ograničavaju itd. To iz razloga što je zemljišnoknjižni postupak strogo formalan postupak u kojem se sudovi ograničavaju na provjeru tek određenih elemenata u pogledu ovlaštenih osoba, ispravne oznake nekretnina, jasno određenog knjižnog prava za koji se traži upis, valjanost odnosno forma isprava temeljem kojih se traži upis, itd.
Tužba za ispravak je poseban institut koji omogućuje osobama kojima u posebnim zemljišnoknjižnim postupcima (obnova, preoblikovanje, rekonstrukcija zemljišne knjige, ispravni postupak, pojedinačni ispravni postupak, itd) nije udovoljeno njihovim prijavama ili prigovorima zaštitu njihovih knjižnih prava.
Brisovna tužba
Brisovna tužba je propisana odredbom iz čl. 150. ZZK-a. Nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.
Iz čl.150.st.2. ZZK-a je razvidno kako knjižno pravo njegova nositelja može biti povrijeđeno nevaljalim ili neistinitim upisom. Upis je nevaljan kada kad za njega nisu ispunjene materijalne i postupovne pretpostavke predviđene u zemljišnoknjižnom pravu, a neistinit je onaj upis kojim se upisano razlikuje od stvarnog, izvanknjižnog stanja. Njime se upisuje nositeljem knjižnog prava osoba koja nije stvarni, istiniti nositelj upisanog prava.
Brisovnim se tužbama mogu pobijati već izvršeni upisi u zemljišnim knjigama bilo zbog nedostatka materijalnopravnih uvijeta ili zbog istovremenog nedostatka formalnih i…
