2025.01.1.1 Pretvorba privatnog društvenog vlasništva u privatno po Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
Filip Galić, odvjetnik
Premda je prošlo već 27 godina otkako je na snagu stupio Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji je u potpunosti uveo privatno vlasništvo u Republiku Hrvatsku, brojne nekretnine su ostale i dalje vlasnički neriješene. Ovdje ne mislimo pritom na imovinsko-pravne sporove koji se odvijaju godinama među privatnim fizičkim i pravnim osobama, već o činjenici da je dosta nekretnina i dalje upisano ili kao društveno vlasništvo ili kao općenarodna imovina. U ovom ćemo članku kratko iznijeti neka opća pravila kako se društveno pravo pretvara u privatno.
Prijelazne i završne odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV) su među najopsežnijima u hrvatskom zakonodavstvu. Logično, s obzirom da je u vrijeme njegova donošenja (1.1.1997.) bilo nemjerljivo više nekretnina koje nisu imale uređeno privatno vlasništvo i definiranog vlasnika.
Opća pravila
Temeljno je pravilo da se pravo upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu (koja su propisivali raniji zakoni koji su uređivali imovinsko-pravne odnose) pretvorbom nositelja tog prava pravo vlasništva one osobe koja je pretvorbom postala sveopći pravni sljednik dotadašnjega nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasništva; osim ako posebnim zakonom nije određeno drukčije (što dalje isključuje pomorska dobra, npr.). Isto vrijedi i za stvari u društvenom vlasništvu osobe koja se do stupanja na snagu ovoga Zakona nije pretvorila u subjekt prava vlasništva.
Iz aspekta zemljišnih knjiga, smatra se da je osoba upisana kao nositelj prava korištenja upravljanja i raspolaganja stvarni vlasnik nekretnine. Smatra se da je osoba koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao nositelj prava…
